Skip to main content
Shaping Europe’s digital future
Event report | Publikacija

događanje o očuvanju geoprostornih podataka u okviru eArchivinga održano u Bruxellesu

U okviru inicijative eArchiving organizirana je hibridna radionica, zajedno s forumom DLM, na temu „Očuvanje digitalnih geoprostornih zapisa, kamen temeljac digitalnog desetljeća Europe”.

eArchiving Geospatial data preservation event held in Brussels

E-ARK Consortium

Radionica je održana u Bruxellesu u utorak, 28. svibnja, na kojoj je sudjelovalo oko 50 ljudi, na licu mjesta i na internetu. Dvosatno događanje bilo je usmjereno na predstavljanje najnovijih rješenja, implementacijskih iskustava i suvremenih istraživanja u području očuvanja geoprostornih zapisa. Izlagači su također raspravljali o aktualnim pitanjima, izazovima i važnosti dugoročnog očuvanja i dostupnosti digitalnih geoprostornih zapisa.

Radionicu je otvorio Fulgencio Sanmartín, službenik za politiku u Glavnoj upravi CNECT Europske komisije, koji je u uvodnom govoru naglasio važnost eArchivinga u programu DIGITAL Europe. Također je istaknuo ulogu geoprostornih zapisa i važne veze s 3D digitalnom kulturnom baštinom. Na kraju je također komentirao da je u tom području potrebno više resursa za osposobljavanje.

U prvom razgovoru članovi tima konzorcija eArchiving predstavili su što je novo u najnovijoj specifikaciji vrste informacija o sadržaju (CITS) za digitalne geoprostorne zapise. Gregor Završnik iz Geoarh.si pokazao je da nije bilo većih promjena u osnovnoj specifikaciji, zbog njegovog generičkog dizajna koji promiče usvajanje. Međutim, u smjernice za provedbu specifikacije uveden je novi sadržaj. Smjernice sada prikazuju i primjere načina na koji organizacije mogu upotrebljavati strukturu mape CITS-a za pohranu povezanih elemenata podataka i upućuju na upotrebu jedinstvenih trajnih identifikatora. U drugom dijelu predavanja Anita Graser iz Austrijskog instituta za tehnologiju predstavila je novi proces objavljivanja dokumentacije te kako korisnici mogu bolje doprinijeti svojim stavovima i sadržaju putem GitHuba.

Drugi govor predstavili su Ivars Bergmanis i Sanita Krumina iz Latvijske geoprostorne informacijske agencije (LGIA). Predstavili su svoja iskustva i opseg projekta digitalizacije geoprostorne baštine. Projekt je obuhvatio digitalizaciju geoprostornih informacijskih fondova LGIA-e, uključujući daljinske senzore kao što su materijali za snimanje iz zraka i povijesni geoprostorni materijalni fondovi iz svih disciplina i razdoblja od 1900. do danas. Projekt je u tijeku i planira se završiti do 2030. godine. Pristupom digitalnim geoprostornim materijalima potaknut će se gospodarska aktivnost jer će se time skratiti vrijeme za donošenje odluka.

Treći govor predstavio je i član geoprostorne zajednice Markus Jobst iz Austrijskog Saveznog ureda za mjeriteljstvo i istraživanje. Njegov govor bio je usmjeren na perspektive budućih zahtjeva u smislu arhitekture usmjerene na usluge i umjetne inteligencije. Ključna poruka bila je da današnja vrijednost geoprostornih zapisa proizlazi iz međusobne povezanosti i kao takva treba biti dostupna čak i nakon arhiviranja. Još jedan aspekt koji trebamo sačuvati jest mogućnost otkrivanja podataka putem kodova digitalnog identifikatora objekta (DOI) koje svaki objekt dobiva. Zaključno, izjavio je da postoji velika potreba za dugoročnim strategijama za očuvanje postojeće tehnologije kao što su SOA i geoprostorna infrastruktura znanja.

Posljednji govor održao je Marjan Ceh sa Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija. Predstavio je istraživanje koje razmatra Univerzalnu ontologiju geografskog prostora (UOGS) kao alat za interpretaciju i ponovnu uporabu geoprostornih zapisa za ljude i strojeve. U svijetu u kojem alati umjetne inteligencije kao što je Chat GPT stvaraju veliku vrijednost, postoji potreba za trajnim načinom pohrane znanja i organiziranja zapisa kako bi ti sustavi umjetne inteligencije dali točnije rezultate. A ontologija je jedan od odgovora na ovaj problem semantičke infrastrukture. Nakon kratkog uvoda u semantičke koncepte, predložio je korištenje UOGS-a kao semantičkog referentnog sustava, kroz koji možemo usporediti različite geoprostorne sustave upravljanja zapisima kroz vrijeme i među sobom. To bi također moglo pomoći u usklađivanju različitih baza geoprostornih informacija koje će se u konačnici arhivirati u jednom nacionalnom arhivu te u različitim nacionalnim arhivima u EU-u.

Objavljene prezentacije događanja sada su dostupne, a snimke će biti objavljene u narednim tjednima.

OSZAR »