Paket o stanju digitalnog desetljeća za 2024.

U Izvješću o stanju digitalnog desetljeća za 2024. prati se napredak EU-a prema digitalnoj transformaciji od koje koristi imaju ljudi, poduzeća i okoliš.

Put Europe prema digitalnoj transformaciji 

Svake godine počevši od 2023. Europska komisija objavljuje izvješće o stanju digitalnog desetljeća. U izvješću se istražuje napredak EU-a u digitalnoj transformaciji, koji se mjeri u četiri ključna područja: digitalna infrastruktura, digitalne vještine, digitalizacija javnih usluga i digitalizacija poduzeća. U izvješću za 2024. istražuju se i ključni pokretači i izazovi, uključujući trenutačnu geopolitičku paradigmu, složeni gospodarski kontekst na koji utječu nove tehnologije kao što je generativna umjetna inteligencija i njihov učinak na konkurentnost. Naglašava se potreba da se ljude i društva zadrži u sve hibridnijem i složenijem kontekstu. Naposljetku, u publikaciji se ističe i položaj EU-a kao globalnog inovatora politike te se raspravlja o tome kako ojačati industrijsku osnovuEU-a.

U izvješću za 2024. prvi se put ocjenjuju nacionalni strateški planovi za digitalno desetljeće koje su države članice donijele 2023. U njemu se daje i pregled njihovih napora u području digitalizacije,daju preporuke za poboljšanje i prati primjena Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima.

Izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2024. poziv je državama članicama da ulože veće napore. Glavni su problemi nedovoljan napredak u ostvarivanju općih i pojedinačnih ciljeva te znatne razlike među državama članicama. Ta se pitanja analiziraju u klasterima, definiranima oko njihova doprinosa:

konkurentan, suveren i otporan EU

rotirajućii osnažujući ljude

poticanje digitalne transformacije za pametno ozelenjivanje

usklađivanje digitalnih politika i potrošnje

Mapiranje napretka

Uspjeh digitalnog desetljeća ključan je za blagostanje i konkurentnost Europe. Ciljevi naglašavaju ne samo gospodarski rast, već i našu društvenu dobrobit. Digitalno desetljeće važna je prilika da EU oblikuje svoju budućnost iskorištavanjem digitalnih tehnologija za poticanje inovacija, poboljšanje kvalitete života i osiguravanje održivog i uključivog društva.

Međutim,izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2024. izaziva zabrinutost u pogledu uspješnosti EU-a u digitalnoj transformaciji. Potrebne su hitne mjere kako bi se ubrzao napredak i osigurao koordinirani pristup. EU još nije u potpunosti postigao konvergenciju u pogledu većine ciljnih vrijednosti i ciljeva, a napredak u pogledu nekih ciljnih vrijednosti sporiji je od očekivanog. To se posebno odnosi na vještine, visokokvalitetnu povezivost, uvođenje umjetne inteligencije i analitiku podataka u poduzećima, poluvodičima i ekosustavima novoosnovanih poduzeća. Nadalje, puni potencijal jedinstvenog digitalnog tržišta tek treba iskoristiti, posebno zato što digitalnu tranziciju tek treba dovršiti.

Napredak na nacionalnoj razini i razini EU-a bio je nedostatan, a i dalje postoji znatna rascjepkanost na nacionalnoj razini. U izvješću se naglašava potreba da države članice surađuju i zadrže obveze koje su preuzele u svojim strateškim planovima.

Kako se snalaziti u različitim izvješćima?

U nastavku možete preuzeti glavno izvješće i njegove priloge. U prilogu se nalaze i dva radna dokumenta službi Komisije imetodološkabilješka, nakon čega slijedi niz popratnih studija. Većina poveznica vodi do PDF verzija koje se mogu preuzeti.

U Komunikaciji „Stanje digitalnog desetljeća 2024.” analizira se napredak EU-a prema uspješnoj digitalnoj transformaciji, kako je utvrđeno u programu politike za digitalno desetljeće do 2030.
- U Prilogu 1. „Konkurentnost i suverenitet, ljudi, pametno ozelenjivanje, usklađenost politika i sinergije” opisuje se napredak na razini EU-a u različitim dimenzijama programa politike za digitalno desetljeće do 2030. te učinak na gospodarstvo i društvo EU-a.
- U Prilogu 2. „Ažuriranje zacrtanih smjerova djelovanja za digitalne ciljeve na razini EU-a” na temelju dostupnih podataka prikazuju se zacrtani smjerovi djelovanja država članica do 2030.
- Prilog 3. „Kratka izvješća 27 država članica EU-a” sadržava sažetke izvješća za pojedine zemlje:

Austrija	Francuska	Malta
Belgija	Njemačka	Nizozemska
Bugarska	Grčka	Poljska
Hrvatska	Mađarska	Portugal
Cipar	Irska	Rumunjska
Češka	Italija	Slovačka
Danska	Latvija	Slovenija
Estonija	Litva	Španjolska
Finska	Luksemburg	Švedska

U radnom dokumentu službi Komisije o poglavljima o pojedinačnim zemljama u cijelosti se opisuje napredak svake države članice u pogledu ciljeva u protekloj godini. Pojedinačno izvješće za svaku zemlju možete preuzeti s prethodno navedene poveznice.
„Metodološka napomena o DESI-ju” definira metodologiju koja se upotrebljava za praćenje napretka EU-a.
U radnom dokumentu službi Komisije „Digitalno desetljeće 2024.: provedba i perspektiva”, dio 1. i dio 2.
- U Prilogu 1. „Popis relevantnih političkih inicijativa” analiziraju se političke inicijative koje doprinose poticanju našeg digitalnog gospodarstva i zaštiti europskih građana na internetu.
- U Prilogu 2. „Ažuriranje MCP-ova / EDIC-ova” opisuje se trenutačno stanje prekograničnih projekata u okviru kojih države članice surađuju s EU-om i unutar njega.
- Prilog 3. „Analiza nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće” sadržava detaljnu analizu planova država članica, uključujući mjere, djelovanja i proračun namijenjen postizanju ciljeva digitalnog desetljeća.
- U Prilogu 4. „Praćenje Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima” detaljno se analizira napredak prema ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća i provedbi digitalnih prava i načela.

Paket također uključuje:

U međunarodnoj komparativnoj studiji EU se uspoređuje sa sedam zemalja izvan EU-a koje su utvrđene kao zemlje s najboljim globalnim rezultatima u području digitalizacije (Australija, Kina, Izrael, Japan, Južna Koreja, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države) u četiri glavne točke digitalnog desetljeća.
Studija: Praćenje provedbe Deklaracije o digitalnim pravima i načelima
U studiji o pokrivenosti širokopojasnom mrežom prati se napredak država članica u ostvarivanju ciljeva utvrđenih u programu politike za digitalno desetljeće, a to su: „Gigabitna povezivost za sve do 2030.” i „najmanje 5G u svim naseljenim područjima”.
U studiji o e-upravi prati se digitalizacija javnih usluga u Europi 2023.
U studiji e-zdravstva predstavljeni su rezultati osnovne procjene zemalja EU-27 u pogledu ostvarivanja cilja e-zdravstva prema kojem bi do 2030. svi građani EU-a imali pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima.
U Eurobarometru o stanju digitalnog desetljeća 2024. predstavljeno je stajalište i mišljenje europskih građana o ključnim aspektima digitalne transformacije u 27 država članica EU-a.
U izvješću Opservatorija za 5G procjenjuje se napredak prema ostvarenju cilja da Europa do 2030. bude najpovezaniji kontinent.